Kurban, propisi i tradicija

KLANJE KURBANA

Pošto većina učenjaka spominje da je propisano klanje kurbana onima koji su imućni, pitanje koje se samo nameće i koje mnogi postavljaju jeste: Tko se smatra imućnim? 

Pravnici hanefijske škole uvjetovali su da bi kurban bio obavezan nekoj osobi, ona treba da je bogata, tj. da posjeduje nisab zekata koji prelazi preko čovjekovih elementarnih potreba. To su argumentirali hadisom: ”Tko ima mogućnost pa ne zakolje kurban, neka se ne približava našoj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).”

UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA

S obzirom da je klanje kurbana ibadet, za njegovu ispravnost propisani su mnogi uvjeti, koje ćemo spomenuti ukratko kako bi čovjek musliman znao kako  postupati prilikom kupovine i nabavke kurbana.

Prvi uvjet: Da kurban bude od vrste stoke (deva, krava, bravče)

Većina islamskih pravnika, među kojima su imami četiri pravne škole, zauzela je jednoglasan stav da je uvjet za ispravnost kurbana da bude od vrste stoke: deva, krava, bravče (sitna stoka obuhvata koze i ovce), a to su argumentirali riječima Uzvišenog Allaha: ”Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje.” Kazao je imam Kurtubi u svome Tefsiru, komentirajući riječi ”stoke”: ”Stoka su deve, krave, bravčad.”

Drugi uvjet: Da dostigne odgovarajuću starosnu dob

Većina učenjaka smatrala je da je uvjet za ispravnost kurbana da je dostigao doba ispadanja sjekutića (ar. sunijj), na taj način se određuje zrelost (punoljetnost) životinje. Deva treba da je napunila pet godina i ušla u šestu, krava da je napunila dvije godine i ušla u treću, bravče da je napunilo godinu i ušlo u drugu, s tim što je izuzeta ovca gdje je dozvoljeno da se zakolje janje koje je starije od šest mjeseci ako je veliko kao i ovca od godinu dana. To su argumentirali hadisom Džabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Ne koljite za kurban osim zrele, punoljetne (ar. mussin) životinje, a ako ne budete u mogućnosti, onda mlado janje.”

Treći uvjet: Da kurban bude bez ikakvih tjelesnih nedostataka

Pošto je klanje kurbana ibadet kojim se muslimani približavaju svome Gospodaru, a Gospodar ne prima osim ono što je dobro, u našoj vjeri propisano je da kurban treba biti debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana koje mogu vidljivo utjecati na pomanjkanje mesa. Osnova ovog poglavlja su riječi Allahovog Miljenika: ”Četiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: jednooka ili ćorava, čija je ćoravost jasna; bolesna, čija je bolest jasna; hroma ili šepava, čija je hromost ili šepavost jasna; zakržljala, u čijim kostima nema moždine.”

Također, ako bi se našle pri kurbanu druge mahane sa istim značenjem, propis bi bio isti. A ako bi se pri kurbanu našla mahana koja je izraženija od spomenutih, to također čini kurban neispravnim.

Dakle, ovaj hadis jasno ukazuje na to da ako bi kurban imao pri sebi neku malu mahanu, da to ne smeta zbog riječi Poslanika: ”Čija su ćoravost, bolest, hromost i zakržljalost jasni”, što znači da ako mahana nije jasna, to neće smetati.

Ako je životinja koja se kolje za kurban stvorena bez repa ili joj je otkinut rep, po mišljenju većine učenjaka, takva ne zadovoljava da bude kurban. 

Kada govorimo o mahanama kurbana, lijepo je spomenuti da je po mišljenju većine islamskih učenjaka dozvoljeno da kurban bude kastrirana životinja. Na to ukazuju mnogi hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik klao za kurban dva bijela, kastrirana ovna.

Dozvoljeno je klati za kurban mužjaka, pa makar često služio za rasplod.

Većina učenjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklati steonu životinju.

Dozvoljeno je zaklati životinju koja je ošišana (vuna).

Dozvoljeno je zaklati životinju koja je izgubila glas.

Ovo su neke mahane koje se mogu naći pri kurbanu, ali je svakako bolje da kurban bude zdrav i bez ikakvih mahana koje su spomenute.

Jedno od pitanja s kojima se srećemo svakoga Bajrama jeste: Za koliko osoba vrijedi jedan kurban?

Većina islamskih učenjaka smatrala je da je jedna ovca dovoljna za vlasnika i za njegovu obitelj bez razlike koliki broj članova obitelji bio, što su argumentirali mnogim argumentima. Spomenut ćemo jedan, tj. hadis Aiše, r.a., u kojem stoji da je Poslanik zatražio oštar nož, pa kada mu je dala, oborio je ovna i kazao: ”Gospodaru, ovo je od Muhammeda i njegove obitelji i od Muhammedovog ummeta”, zatim ga je zaklao. (Muslim)

Što se tiče deve i krave, većina učenjaka smatrala je da je dozvoljeno da u klanju krave i deve sudjeluje do sedam osoba. Na to ukazuju mnogi hadisi, a spomenut ćemo samo jedan, odnosno riječi Džabira, r.a.: ”Zaklali smo u godini u kojoj je bila Hudejbija, zajedno sa Allahovim Poslanikom, devu za sedam i kravu za sedam osoba.” (Muslim)

Ovaj pojam udruživanja u klanju deve ili krave odnosi se na udruživanje ljudi iz različitih obitelji, a ne iz jedne, kao što je slučaj sa klanjem ovce kada čovjek kolje ovcu za sebe i svoju obitelj.

(A ako bi čovjek želio zaklati  kravu ili devu za sebe i svoju porodicu, to je dozvoljeno bez razilaženja islamskih učenjaka).

KOJI JE KURBAN NAJVREDNIJI

Pošto je islam savršena i potpuna vjera postavlja se pitanje Koji je kurban najvrjedniji? Islamski učenjaci, u želji da dođu do odgovora, razišli su se po ovom pitanju i zauzeli tri različita stava.

Prvi stav, mišljenje većine učenjaka, jeste da je najvredniji kurban deva, zatim krava, zatim ovca, zatim koza. Tog stava bili su pravnici šafijske, hanbelijske i bukvalističke pravne škole. To su argumentirali sa više dokaza, a jedan od njih je hadis Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik kazao: ”Tko se okupa petkom, kupanjem od džunupluka, zatim ode u džamiju kao da je žrtvovao devu, ko ode u drugom vremenu kao da je žrtvovao kravu, a ko ode u trećem vremenu kao da je žrtvovao rogatog ovna, ko ode u četvrtom vremenu kao da je žrtvovao kokoš, a ko ode u petom vremenu kao da je žrtvovao jaje. Kada izađe imam dođu meleki i slušaju vaz.“ (Buharija i Muslim)

Malikijska pravna škola smatrala je da je najbolji kurban ovca, zatim   krava, potom deva. Svoj stav zasnovali su na činjenici da je Allah poslao ovna kao iskup Ibrahimu, a.s., za njegovu pokornost. Također su argumentirali svoj stav i time da je to bila većinska praksa Allahovog Poslanika. Mnogo je vjerodostojnih hadisa u kojima je zabilježeno da je Poslanik klao ovna ili dva za kurban.

Hanefijska pravna škola smatra je da je najbolji kurban onaj koji ima najviše mesa i čije je meso najkvalitetnije, potvrđujući to riječima Poslanika: ”Najdraži kurban Uzvišenom Allahu jeste onaj koji je najvredniji i onaj koji je najdeblji.”

Što se tiče uhranjivanja kurbana

Većina islamskih učenjaka smatrala je pohvalnim uhranjivanje kurbana, jer je praksa Allahovog Poslanika bila da  kolje za kurban dva debela, bijela, kastrirana ovna; 

Kada je u pitanju boja kurbana

Veliki broj učenjaka spomenuo je da je najvredniji kurban bijele boje, zato što je  spomenuto u više hadisa da je Poslanik klao bijele ovnove za kurban. Međutim, treba napomenuti da  učenjaci nisu smatrali pokuđenom niti jednu drugu boju, ali su govorili o tome koja je boja najvrednija.

Što se tiče spajanje kurbana i akike

Većina islamskih pravnika smatrala je da nije dozvoljeno spojiti kurban i akiku koljući jedan kurban, sa namjerom da time oduži i kurban i akiku, jer  svaka od spomenutih stvari je zaseban ibadet, za svaku od njih je propisano puštanje krvi, i ne može se jednim klanjem odužiti za dva zasebna ibadeta.

Kada je u pitanju vrijeme klanja kurbana

Klanje kurbana je vremenski ograničen ibadet. Zbog toga bi čovjek musliman trebao poznavati početak tog vremena i njegov kraj, kako ne bi pogriješio i kurbansko meso pretvorio u klasično meso.

Prvo ćemo spomenuti početak vremena.

Početak vremena u kojem je dozvoljeno zaklati kurban počinje nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, ako se bajram klanja u vremenu u kojem je klanjao Allahov Poslanik, a on je klanjao bajram-namaz nakon što bi izašlo sunce i odskočilo od horizonta u visini koplja – bez obzira da li klanjao bajram-namaz ili ne onaj koji želi da kolje kurban, bez obzira bio od onih koji su u gradu ili na selu, bez obzira da li se u njegovom mjestu klanjao bajram namaz ili ne, bez obzira da li zaklao poglavar muslimana ili ne.

U mjestima u kojima se ne klanja bajram-namaz oni koji žele klati kurban sačekat će da izađe sunce, da odskoči od horizonta u visini koplja, na to će pridodati dužinu namaza i bajramske hutbe, a nakon toga mogu početi sa klanjem kurbana.

Muhammed a.s. je rekao: ”Prvo čime počinjemo ovaj dan (Bajram) je namaz, zatim se vraćamo i koljemo kurbane. Onaj ko postupi tako, postupio je po našem sunnetu, a ko zakolje prije namaza, to je klasično meso koje je darovao svojoj porodici, meso koje nema ništa sa obredom kurbana.” (Buharija i Muslim) 

Što se tiče završetka vremena u kojem se kolju kurbani

Većina učenjaka smatra da je mogućnost klanja kurbana po ovom prestaje sa zalaskom sunca trećeg dana Bajrama. Ovog stava bile su tri pravne škole, osim šafijske.

Kad je u pitanju klanje kurbana noću

Većina islamskih učenjaka smatra je da je dozvoljeno klanje kurbana noću, ali je to pokuđeno. Ovog mišljenja bile su tri pravne škole, osim malikijske. Imam Malik smatrao je da je zabranjeno klanje kurbana noću.

Prioritetnije je mišljenje većine islamskih učenjaka iz razloga što ne postoje jasni i precizni argumenti koji to zabranjuju. A ako ne postoje validni dokazi koji to zabranjuju, onda je osnova da je to dozvoljeno.

Najbolje vrijeme za klanje kurbana je

vrijeme u kojem je Poslanik klao svoje kurbane – prvog dana Bajrama, neposredno nakon završetka bajram-namaza.

 ŠTO SE TRAŽI OD ONOGA KOJI KOLJE KURBAN, PRIJE KLANJA I U TOKU KLANJA KURBANA

Osoba koja želi klati kurban trebala znati  što se od nje traži prije klanja kurbana i u samom klanju kurbana, kako bi se to učinilo na najpotpuniji i najispravniji način. Islamski učenjaci naveli su mnoge stvari, a mi ćemo spomenuti neke od njih.

-Nijjet – namjera

Čovjek bi u momentu kupovine trebao imati namjeru da kupuje kurban. Mjesto namjere je u srcu i nije propisano izgovaranje namjere riječima. Čovjek će prilikom klanja namjeravati klanje kurbana, jer je namjera ono na osnovu čega se razlikuju klasično meso i kurban. Vanjštinom ne postoji razlika između ta dva djela. Dvojica ljudi, jedan do drugog, kolju. Jedan u srcu namjerava klanje kurbana, a drugi namjerava podmiriti obitelj mesom. Obojica će biti nagrađena po svojoj namjeri.

-Dovođenje kurbana do mjesta klanja na lijep način

Propisano je da se kurban na lijep način dovede do mjesta klanja. U vjerodostojnoj predaji zabilježeno je da je Omer, r.a., vidio čovjeka kako vodi kurban tegleći ga za nogu, pa mu je kazao: ”Teško tebi, na lijep način ga vodi u smrt.”

-Da dobro naoštri i pripremi nož kojim će klati kurban

 Islam ne traži od čovjeka da pati životinju prilikom klanja, zato je propisano pripremanje i oštrenje noža kojim će se klati kurban. Kazao je Allahov Poslanik: ”Allah je propisao dobročinstvo prema svemu, kada ubijate – na lijep način ubijajte, kada koljete – na lijep način koljite, naoštrite svoje noževe kako biste olakšali životinji.” (Muslim)

Pokuđeno je oštriti i pripremati nož pred kurbanom ili životinjom koja se kolje. Kazao je Allahov Poslanik čovjeku kojeg je vidio da je oborio ovcu i oštrio nož, a ona gledala u njega: ”Zar želiš da je usmrtiš više puta! Zašto nisi nož prije pripremio?” (Hakim od Ibn Abbasa, r.a., a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Pohvalno je da se obori ovca ili krava prilikom klanja, dok je sunnet kod klanja deve da se kolje stojeći, savijene prednje lijeve noge. Više je dokaza koji potvrđuju spomenuto, tj. da je Poslanik obarao ovce prilikom klanja, a da je klao devu savijene prednje lijeve noge.

 Da se okrene prema Kibli onaj tko kolje kurban, a i da kurban bude okrenut u pravcu Kible.

 Pohvalno je vlasniku kurbana, ako može, da on osobno zakolje kurban, a ako ne može, onda da prisustvuje njegovom klanju. Više je vjerodostojnih hadisa u kojima je spomenuto da je Poslanik svojom mubarek rukom klao kurbane.

Od sunneta je da se spomene Allahovo ime prilikom (prije) klanja kurbana. Više je vjerodostojnih hadisa u kojima je spomenuto da je Poslanik spominjao Allahovo ime (bismillahi) prilikom klanja kurbana.

Ne smeta da neko pomogne vlasniku kurbana prilikom klanja, naročito kod klanja krave, bika.

KAKO SE VRŠI PODJELA KURBANSKOG MESA

Većina islamskih učenjaka preporučila je da se meso kurbana podijeli u tri trećine: jedna da se ostavi sebi, jedna za prijatelje, susjede, poznanike, jedna za siromahe. Ako bi čovjek podijelio meso kurbana na neki drugi način, ne bi napravio nikakav prekršaj. U podjeli mesa trebalo bi imati na umu sljedeće činjenice: da je većina učenjaka smatrala pohvalnim da čovjek pojede nešto od kurbanskog mesa 

Većina islamskih učenjaka nije dozvoljavala da se proda bilo koji dio kubana. Što se tiče kožice kurbana, nju također nije dozvoljeno prodavati, a dozvoljeno je sebi ostaviti i njome se koristiti. Allahov Poslanik je kazao: ”Tko proda kurbansku kožicu, njegov kurban je ništavan.”

Sva četiri dana koliko traje Kurban bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.

KURBAN U NAŠOJ TRADICIJI

Naša tradicija je uglavnom ta koja prati sve ove šerijatske propise.

Posebni običaji koji su vezani za Kurban bajram:

-u nekim dijelovima ljudi posebno hrane ovce ili krave na ime kurbana i njeguju ih, vjerujući da će ih te životinje prenositi preko sirat ćuprije i pričaju djeci o sirat ćupriji i prenošenju ljudi na njihovim kurbanima, tako da se djeca zbližavaju sa tim malim životinjama, odrastaju sa njima zajedno, ali ih onda predaju Allahu dž.š.. Već tada se u svijest djece urezuje kako ono što nam je jako drago ne može biti uvijek uz nas, ali, ako to nama drago žrtvujemo u ime Allaha, naći ćemo to na drugom svijetu.

-lijepo je da oni koji imaju uvjete kupe kurban ranije i brinu se o njemu neko vrijeme. Dobro bi bilo da se cijela obitelj uključi na neki način i osjeti taj cijeli čin.

-prilikom odlaska u džamiju na klanjanje Bajram namaza pokuđeno je bilo što jesti.

-na putu od kuće do džamije s bajram-namaza muslimani, u sebi i tiho, uče tekbire

-po povratku iz džamije s bajram namaza kolju se kurbani. Prilikom klanja kurbana pazi se udovoljavanju svih šerijatskih propisa, a poslije toga se dijeli kurbansko meso: rodbini, susjedima, prijateljima.

Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk u novcu.

Onaj koji daje kurban izgovara riječi HALAL OLSUN, a onaj koji kurban prima izgovara KABUL OLSUN.

Kada se dijeli kurban susjedima treba istaći da se kurban može podijeliti i susjedu nemuslimanu, jer je tako i Muhammed a.s. radio i postupao kada se radilo o kurbanskom mesu.

-nakon toga se od kurbanskog mesa sprema ručak, na kome prisustvuju  svi članovi obitelji.

-kurbanske kožice se lijepo osuše i od njih se, najčešće, izrađuju postekije za klanjanje.

Kada je riječ o kurbanu, treba istaći da kod našeg muslimanskog svijeta postoji neka posebna vrsta kulta kurbana. Oni ovu obavezu, koja je vadžib drže na većem stupnju nego namaz, post, zekat i hadždž

– Važno je da kurban bude bez mahana i da ima odobrenje veterinarske inspekcije.

– Nipošto se ne smije dogoditi da se uvodi praksa, kao i u nekim muslimanskim zemljama na istoku, da se kurbani kolju ispred zgrada na javnim površinama. Treba poštovati zakone i civilizacijske norme i to raditi samostalno samo ako postoje uvjeti za to.

Oni koji nemaju mogućnosti da u svojim baščama kolju kurbane, uplaćuju klanje kurbana u institucijama koje to rade uz dozvolu Islamske zajednice, kao što je slučaj sa nama u Zagrebu.

Ovdje se kurban uplaćuju u Islamskoj zajednici, a kolje se u prostorijama nekih klaonica, koja posjeduje halal certifikat. Za kurbane se kolju krave od dvije godine starosti. Islamska zajednica zadužuje jednu osobu muslimana da izabere kurbane bez mahane. Kurbanske životinje kolje musliman izgovarajući BISMILLAHI ALLAHU EKBER, a neposredno prije klanja životinje jedan od imama uči dovu pored svakog kurbana za sedam osoba.

Kurbansko meso se skladišti:

 -za potrebe prehrane učenika Islamske gimnazije,

-za prehranu učenika polaznika vjerske pouke – mekteba,

 -za potrebe  javne kuhinje,

-dijeli se siromašnim muslimanima našeg džemata

-dijeli se siromašnima gdje se ukaže potreba

-i naravno može se uzeti i svoja trećina

Treba imati na umu i  obveznost učenja tekbir-i tešrika poslije svakog farz namaza, od prvog Dana Arefata, počevši od Sabah namaza, pa sve do četvrtog dana Kurban bajrama završavajući sa ikindijom namaz. Dakle kroz 23 dnevna namaza obavezni smo poslije farz namaza učiti tekbir-i tešrik.

Molim Allaha da nam ukabuli naše kurbane, koje žrtvujemo iz zahvalnosti na onome što nam je On darovao!

Korištena literatura:

Smisao i značaj kurbana, Grupa autora, Sarajevo 1979

Vjerski običaji muslimana u BiH, Enver Mulahalilović, Sarajevo 1989

Kurban i Hadž, Esad Bajić, Jablanica 2007

Šerijatsko pravni propisi o kurbanu, Elvedin Pezić, Rijad 2008

Kurban. U: Fikh. Udžbenik za medrese, Nusret Abdibegović,  Sarajevo 2001